Uradi sam svoj zatvoreni biljni terarij

Zatvoreni biljni terariji su zadnjih nekoliko godina postali pravi hit, a interes za njih raste usporedno s trendom ozelenjivanja naših životnih i radnih prostora. Posebnost terarija je što ih ne moramo zalijevati onoliko često kao ostalo sobno i vanjsko bilje pa se savršeno uklapaju u naš užurbani način života u kojemu je ponekada teško izdvojiti puno vremena za brigu oko biljaka, a pružaju nam jednako zadovoljstvo, jer i njima unosimo komadić zelenila u naše domove.


Iako terarij zahtjeva ponešto naše pažnje, on nije klasična sobna biljka, već mali (eko)sustav suživota više organizama u zatvorenoj staklenci koji imitira djelić prirode i sve procese koji se odvijaju u njoj. U tom smislu, zatvoreni terariji su zbilja posebni mali svjetovi za sebe i gušt ih je pratiti kako se razvijaju, rastu i mijenjaju kroz vrijeme.


Početke terarija nalazimo u 19. stoljeću u Velikoj Britaniji, kada su prvi terariji, tzv. Wardian cases, služili za čuvanje i prenošenje egzotičnog bilja iz dalekih krajeva, koje inače ne bi preživjelo duga putovanja i promjenu klime u novoj destinaciji. Danas naravno nemaju više tu svrhu, no princip terarija je zapravo ostao isti – to su mali skoro pa samoodrživi ekosustavi u zatvorenim staklenkama, a s malo znanja i truda ih svatko može napraviti!


Za sve one koji nisu u prilici priključiti se jednoj od naših radionica izrade terarija, pripremili smo ovaj sažeti tekst o tome kako možete u udobnosti vlastitog doma izraditi biljni terarij. Bilo da ga radite za sebe ili kao poklon za vaše najmilije, ima nešto posebnog u stvaranju vlastitim rukama. Izrada terarija je vrlo opuštajuća, intuitivna i zabavna aktivnost koja lako prijeđe u hobi pa se nećemo čuditi ako vas povuće da posadite i drugi, treći, četvrti terarij… 😊

Pa krenimo!

Komponente za izradu terarija slikane na stolu iz ptičje perspektive. Vide se staklenka, šljunak, mahovina, supstrat, alati i biljke

Za početak je važno znati od čega se sastoji svaki terarij:

Staklenka – pazite da je odgovarajuće veličine za biljke koje namjeravate posaditi i da ima odgovarajući poklopac za zatvaranje. Za početnike preporučujemo da to bude staklenka u koju možete ući rukom, da sadnja i popravci budu lakši, no svi oni nadobudni i željni nekog većeg izazova se mogu primiti i demižona i raznih boca s uskim grlom.


Alati – mogu biti profesionalni, baš za rad s terarijima, poput dugačkih škarica i pincete, ali mogu biti i iz kućne radinosti, poput raznih štapića, dugačkih žličica, kistova….ukratko, sve što nam može pomoći u tome da napravimo rupe za sadnju, zakopamo biljke, smjestimo mahovinu i kamenčiće na željeno mjesto i počistimo stijenke staklenke od zemlje. Alati nisu neophodni, dovoljna su vam i samo vaša dva osnovna “alata” – vaše ruke.


Materijal za drenažni sloj – dno terarija obično punimo slojem sitnijeg kamenja koje služi tome da primi eventualni višak vode iz zemlje kako bi se izbjeglo truljenje korijena biljaka. Za drenažni sloj možemo upotrijebiti lava kamenje, šljunak ili glinopor; na drenažni sloj možemo dodati i malo aktivnog ugljena koji služi kao filtar za nečistoće i neugodne mirise.


Supstrat – na drenažni sloj ide nekoliko centimetara specijalnog supstrata za terarije u koji ćemo posaditi biljke. On treba biti lagan i prozračan, s dobrim vodozračnim odnosima. Receptura za savršenu zemlju za terarije ima mnoštvo. Mi u Waldenu volimo pomiješati kokosova vlakna s lava i drugim kamenčićima vulkanskog porijekla, glisnjakom, Sphagnum mahovinom i korom četinjača, no najjednostavnije je nabaviti gotov supstrat namijenjen upravo terarijima poput Soil Ninja supstrat za terarije.


Biljke – budući da u zatvorenom terariju vlada visoka vlažnost zraka, nije preporučljivo staviti bilo koju biljku u terarij. S tropskim i šumskim vrstama koje vole visoku vlažnost uglavnom ne možemo puno pogriješiti. Također, kako biljke smještamo u ograničeni prostor, bitno je da su male, nižeg rasta te da se mogu lako podrezivati i tako držati u okvirima staklenke – to su biljke poput fitonija, puzajućeg fikusa, bršljana, peperomije, biljka kave, palma sreće, razne paprati i mahovine.


Dekorativni materijali – kako bi terarij bio zanimljiv, moramo naravno posvetiti i malo pažnje dizajnu. Osim što ćemo razmisliti o razmještaju i kombinaciji pojedinih biljaka, ovisno o njihovoj veličini i brzini rasta, izgled terarija možemo nadopuniti raznim ukrasnim kamenčićima (oblutci, šljunak, lava kamen) ili ukrasnim pijeskom. U terarij se mogu staviti i razne figurice, samo pripazite da su od materijala koji podnose visoku vlagu. Sve ostalo je prepušteno vašoj mašti!

Korak po korak – kako izraditi biljni terarij

  1. Ubacite drenažni material (lava kamenčiće, šljunak ili glinopor) na dno staklenke tako da prekrijete dno. Glavna funkcija drenažnog sloja je da “ulovi” višak vode prilikom zalijevanja terarija. Ako nakon zalijevanja primijetimo da na dnu terarija pliva voda, to je znak da smo pretjerali sa zalijevanjem i da bi trebali terarij prozračiti dok suvišak vode ne ispari.
Ženska ruka sipa lava kamen iz papirnate posudice u praznu staklenku. Na stolu u pozadini se vide komponente za izradu biljnog terarija
  1. Na drenažni sloj dodajte par žličica aktivnog ugljena koji će pročišćavati vodu u terariju kako ona cirkulira kroz njega. Za staklenku promjera 20 cm dovoljno je 50-70 ml aktivnog ugljena.
Ženska ruka drži posudicu s aktivnim ugljenom, durga ruka vadi žličicom aktivni ugljen iz posudice
  1. U staklenku ubacite Soil Ninja supstrat za terarije. Pazite da ubacite dovoljno supstrata kako bi u njega mogli posaditi biljku s korijenom, no i da ne pretjerate s količinom supstrata jer će vam oduzeti prostor za rast biljaka u staklenci. Pravilo kojeg se mi u Waldenu držimo je da drenažni sloj i supstrat ne zauzimaju više od 1/3 visine staklenke.
  1. Supstrat oblikujte i lagano poravnajte. Pri tom vam od pomoći mogu biti dugački kistić ili štapić s plutenim čepom.
Ženska ruka utabava zemlju u staklenci koja stoji na stolu okružena komponentama za izradu biljnog terarija
  1. Sada kreće ono najzabavnije – razmišljanje o dizajnu terarija! Ako imate neki veći kamen koji želite uklopiti u dizajn, savjetujemo da krenete s njim. Dobro ga ukopajte u supstrat na željenom mjestu.
  1. Izvadite biljke iz lončića i po potrebi ih podijelite na više manjih biljaka. Nježno uklonite čim više starog supstrata s korjenčića biljaka.
Ženske ruke dijele biljku paprati na dva komada iznad metalne zdjele
  1. Pomoću prsta ili dugačke žličice napravite rupu za sadnju u supstratu i posadite pripremljenu biljku u nju. Utabajte nježno supstrat oko korijena biljke kako bi biljka bila stabilna i uspravna. Nastavite saditi biljke na isti način dok niste zadovoljni dizajnom. Biljke nemojte saditi odmah uz rub staklenke. Prazna mjesta uz staklenku lako možete “napuniti” komadićima mahovine koja će najviše uživati posađena upravo uz rub staklenke.
Ženska ruka sadi biljku paprati u staklenku sa zemljom na dnu
  1. Najbolja mahovina za zatvorene terarije je jastučasta mahovina (Leucobryum glaucum). Jastučić prije sadnje očistite od nečistoća (iglice, grančice i sl.), najbolje s mekim kistom. Zatim ju ubacite u posudu s desitiliranom vodom. Kada mahovina upije vodu i poprimi tamno zelenu boju, nježno ju ocijedite, kao spužvu. Ako je jastučić prevelik, možete ga rukama podijeliti na manje komadiće i oblikovati manje jastučiće. Ako je donji smeđi dio mahovine (tzv. rizom) jako debel, večinu rizoma slobodno odrežite škaricam ili odstranite prstima (ostavite otprilike 1 cm rizoma ispod zelenog dijela mahovine kako se ne bi raspala). Ubacite tako pripremljeni jastučić u terarij, najbolje uz rub staklenke i utisnite ga u zemlju da čim bolje prianja uz nju.
Ženska ruka drži jasručić mahovine
Ženska ruka postavlja veliki jastuk mahovine u staklenku biljnog terarija
  1. Na kraju prazna mjesta u terariju možete dekorirati po želji sitnijim kamenjem, lava kamenčićima, šljunkom ili pijeskom.
Ženska ruka drži šaku šljunka i spušta ga u biljni terarij kao dekoraciju. Terarij i ruka su slikani odozgor
  1. Nakon što smo zadovoljni s dizajnom, terarij je potrebno zaliti. Za zalijevanje terarija obavezno koristimo destiliranu vodu kako bi izbjegli skupljanje kamenca na staklenci. Mahovine i neke biljke ne podnose tvrdu vodu pa i tu leži prednost destilirane vode. Terarij je najbolje zaliti prskalicom jer s njom najbolje možemo kontrolirati količinu vode i ravnomjerno zaliti cijeli sustav. Količina potrebne vode ovisit će o tome koliko je supstrat koji smo koristili bio vlažan i o veličini terarija. S vodom svakako ne smijemo pretjerivati – lako ju možemo dodati, a teško se riješiti viška. Opća preporuka za zalijevanje terarija je da ga prskamo toliko dugo dok gornjih nekoliko cm zemlje ne potamne, ali pazimo da voda ne iscuri u drenažni sloj.
Ženska ruka drži prskalicu iznad staklenke s dovršenim biljnim terarijem da bi ga zalila
  1. Nakon prskanja terarij možemo prebrisati kuhinjskim papirom ili mekanom krpicom te ga ostavljamo neko vrijeme otvorenog dok se listići biljaka ne osuše pa ga potom zatvorimo, smjestimo na svijetlo mjesto bez direktnog sunca i – uživamo u našem novom zelenom ljubimcu!

Terariji su u prvih mjesec do dva nakon izrade najosjetljiviji pa je naša preporuka da ih u tom prvom razdoblju na tjednoj bazi pregledate kako bi na vrijeme odstranili pokoji otpali listić ili neku biljku koja se možda nije dobra primila. Biljkama je presađivanje šok i iako u terarije sadimo biljke koje vole visku vlagu, potrebno im je neko vrijeme da se udomaće i ukorijene u svom novom okruženju i adaptiraju na nove uvjete.

Savjete o tome kako se pravilno brinuti o terariju možete pročitati na njega terarija, a sve komponente potrebne za izradu terarija možete od sada kupiti u našem dućanu u Kačićevoj ulici ili preko Walden Plants web shopa. Naravno, bit će nam drago i ako se pridružite jednoj od naših radionica izrade terarija na kojoj još detaljnije uranjamo u izradu terarija.